Noževi

Futrole za noževe

Futrola za nož je vrlo bitan deo priče o noževima i futrola mora biti adekvatna i skladna da bi nož činio jednu celinu.

Za izradu se u praksi naj bolje pokazala koža ali koriste se razni materijali (koža,platno,plastika,drvo,metal i mnogi prirodni i veštački materijali.

Dizajn same futrole često didtira oblik noža ali ima tu mogucnosti i za neobične oblike ako se lepo uklapaju sa nožem.

Kožne futrole koje su u suštini i naj zastupljenije mogu da izgledaju neverovatno (ekskluzivno) pa prvi utisak kada vidite nož koji je obično u futroli vas obori s nogu pa i ako je nož malo lošiji ili malo “ružniji” prvi utisak će vam ostati u sećanju.

Primeri fotrola od kože:

Jednostavne fotrole  čistog dizajna:

 

Fotrole sa estetskim detaljima:

 

Fotrole sa 3D gravurom u koži:

 

Fotrole sa insertaciom egzotičnih koža.

Alati

Deo koji će se baviti alatima i mašinama koji su pretežno namenjeni za izradu noževa .

Kao i ručna izrada pomagala koja olakšavaju proces rada .

Nakovanj i čekić su verovatno najstariji alati za izradu oštrih predmeta od metala (noževa) pa su se održali u primeni i do dana današnjeg takođe važi za jedan od najboljih postupaka (kovanje) u izradi savršenog sečiva sa savršenim karakteristikama.

 

 

Tračna brusilica izuzetno je zastupljena danas, i neizbežna alatka u radu i postupku izrade noževa bukvalno je ne zaobilazna u koliko želite savršene rezultate .Postoje mnogo vrsta i tipova ovih mašina ali princip rada je isti beskrajna tračna šmirgla je razapeta izmedju najmanje dva ili više valjaka koji su presvučeni gumom od kojih je jedan pogonski a ostali prenosni. Preko valjaka je razapeta beskrajna šmirgla koja se kreće velikom brzinom pa u dodiru sa metalom abrazivna površina šmirgle stvara veliko trenje i efikasno skida površinu metala.U procesu dolazi do zagrevanja metala pa se mora povremeno hladiti kako se ne bi promenila struktura metala i oslabile karakteristike čelika.

 

Sečivo

Sečivo je u suštini najvažniji deo noža, ručka kao ručka i ne mora da bude ništa posebno samo da ima dobar rukohvat ali naravno jedno bez drugog ne ide ako želite celinu to jest vrhunski nož za sve namene i uslove .

Mada je sečivo srce jednog noža , pa i da je drška izradjena od zlata  ako je sečivo loše ništa od pravog noža .

Profil sečiva veoma je diskutabilno koji je najbolji , pa onaj koji vama najviše odgovara i koji je tehnički moguće izraditi na određenom tipu noža ,a tu je i dizajn važan faktor .

Ne odgovara svaki profil sečiva svakom obliku noža iz dizajnerskog ugla ,ali noževi sve trpe pa se za neki kaže da je jako lep a neki manje ali ni jedan nije ružan bar ja tako mislim .

Oblik samog sečiva je takođe jako bitan kako bi ispunio zahteve jednog korisnika .

Rockstead je jedan od odličnih primera vrhunske firme koja je izradu sečiva podigla na viši nivo u svakom pogledu.

Drška

U ovom delu ćemo se baviti donjim delom noža (drškom) takođe jako bitna oblast ima tu štošta da se kaže (materijali ,fiksiranje , obrada , kombinovanje, ukrašavanje, gravura . . .

Drška je sastavni deo noža i čini jednu celinu (sklop) , u stvari to je deo noža koji je u kontaktu sa korisnikom pa je bitno da bude udobna i čvrsta.

Varijante i tipovi drški su beskrajne kao i materijali od kojih se izrađuju mada je drvo na prvom mestu po mom mišljenju .

Bitna stvar u izradi drški je fiksiranje spajanje sečiva sa drškom kako bi oformili NOŽ i došli do gotovog proizvoda.

Egzotično drvo

Mikarta ili kod nas poznato kao tekstolit

Čelici

Tekst je preuzet sa survival.aforumfree.com

Sadržaj:
I. Što utječe na radni učinak čelika?A

A. Uvod A

B. Oštrenjem do radnog učinka

C. Dizajnom do radnog učinka

D. Karakteristike čelika

E. Koji je “najbolji čelik”

II. Elementi u čeliku

III. Čelici

A. Karbonski. legirani i alatni čelici

B. Nehrđajući čelici

C. Damasticirani čelici

D. Ostali materijali za izradu oštrica

IV. Korištena literatura te popis pojmova na HR i ENG.

I. Što utječe na radni učinak čelika?

A. Uvod

Čelik je jezgra oštrice, njezino srce. Potraga za čelicima boljeg radnog učinka zadnjih je godina dovela do velikog broja predivnih materijala. Čelik samo po sebi, naravno, nije jedini faktor radnog učinka nekoga noža. Toplinska obrada, geometrija oštrice, geometrija drške te materijali svi utječu na to kakav radni učinak ima nož kod određenog zadatka. Međutim, ove druge kvalitete mogu biti teške za izmjeriti; gledanjem u oštricu ne možete ocjeniti koliko je dobro napravljena toplinska obrada a možete samo nagađati kakav će radni učinak imati takva geometrija. Kod čelika međutim, možete dobiti popis svih elemenata a time i nešto mjerljivo i donekle zadovoljavajuće.
Iz tog je razloga vrlo lako upasti u zamku traženja i kupovanja “boljeg ili najboljeg” čelika a zanemarivanja ostalih bitnih faktora. Nož je puno više od samog čelika koji ga čini i bitno je to zapamtiti. Želim još napomenuti da mnogi kvalitetni moderni čelici imaju toliko sličan radni učinak da su razlike gotovo marginalne i ponekad je navodna kvaliteta čelika manje bitna nego ostali faktori poput toplinske obrade, geometrije te ostalih korištenih materijala.
Pitanje poput “koji je najbolji čelik” ili “rangirajte ove čelike od najboljeg do najlošijeg” se često pojavljuje. Odgovori na to pitanje nikada ne mogu biti potpuno točni jer ovisno o vrsti posla koju će nož raditi, geometriji oštrice te toplinskoj obradi, riječi “najbolje” i “najlošije” su prilično prilagodljive.

B. Oštrenjem do radnog učinka

Ovo ne znači da se značajne razlike u radnom učinku čelika ne mogu postići odabirom odgovarajućeg čelika za posao. U biti, odabir čelika može znatno utjecati na njegovu uporabnu vrijednost. Ali, da bi se stvarno istaknula prednost određenog čelika potrebno je prilagoditi geometriju fazete te način oštrenja. Ako krhak čelik daje dobre rezultate kod određenog posla naoštren na 25-stupnjeva po strani, čvrst i žilav čelik dati će malo bolje rezultate ako je također naoštren na 25-strpnjeva po strani. Međutim, da bi se stvarno pokazala nadmoć boljega čelika potrebno ga je naoštriti na npr. 20-stupnjeva po strani ili manje. Prednost boljeg čelika je ta što je dovoljno izdržljiv da podnese manji kut oštrenja – a manji kut oštrenja znači daleko bolje rezne osobine. Neku oštricu lako je dovesti sa “osrednjih” reznih osobina do “izvrsnih” samo oštrenjem od manjim kutem.
Moj savijet je da prednosti boljih čelika imate na umu kod oštrenja, jer ako sve noževe oštrite na isti način i pod istim kutem tada vaša potraga za boljim čelikom može biti manje naglašena jer su razlike u radnom učinku noževa ponekad samo marginalne.
Na internetu se često mogu vidjeti primjeri gdje osoba želi nadogradnju sa njihovog ATS34 čelika na npr. S30V a u sljedećem postu izjave da sve noževe oštre pod kutem od 22-stupnja. Čemu potrošiti više novca za prelazak na bolji čelik da bi se dobio samo marginalno bolje držanje oštrine bez ikakvih prednosti u reznim osobinama. Kada bi ista osoba iskoristila prednosti boljeg S30V čelika i smanjila kut oštrenja na 18-stupnjeva dobila bi veliki skok u reznim osobinama noža a zadržala dobro držanje oštrine i tada bi prelazak na skuplji čelik imao smisla.

C. Dizajnom do radnog učinka

U gornjem dijelu naglasio sam što kupac može napraviti da bi izvukao maksimum iz kvalitetnog čelika. No kupac je samo polovica jednađbe; sada ću naglasak staviti na to što proizvođač može napraviti prelaskom na bolji čelik. Kako proizvođaš prelazi sa jednoga čelika na drugi često je moguće prilagoditi dizajn nekoga noža prednostima boljeg čelika i time poboljšati radni učinak.
Na primjer, možemo napraviti radni nož iz ATS-34 čelika. Kako bi bili sigurni da će ATS-34 bez oštečenja izdržati stresove kakvi se javljaju pri takvom radu fazeta će se ostaviti malo deblja (žrtvujući rezne osobine), tvrdoća će se nešto smanjiti (žrtvujući držanje oštrine) ili oboje. Ako isti nož radimo od mnogo izdržljivijega S30V čelika, moguće ga je cijeloga stanjiti (olakšavanje, bolje rezne osobine) te dignuti tvrdoću (bolje držanje oštrine). Prelaskom na diferencijalno popuštani 5160, nož možemo dodatno reprofilirati za još bolji radni učinak. Ako pak govorimo o nožu za borbu prelazak sa 1095 na 3V čelik znači da cijeli nož može biti tanji, lakši, brži i sa boljim reznim osobinama dok se i dalje zadržava integritet oštrice.
Stoga, kako bi stvarno istaknuli prednosti određenih čelika potrebno je dizajn noža prilagoditi samom čeliku gdje god je moguće. Ako proizvođač nudi isti nož u raznim čelicima raspitajte se koje su karakteristike tih čelika te kako je i gdje dizajn noža prilagođen upravo njima.
Imajte na umu da proizvođač može imati i dobrih razloga za zadržavanje istog profila oštrice kod prelaska na drugi čelik. Možda je bolji u toplinskoj obradi jednoga čelika, možda bolji čelik nije dostupan o pločama manje debljine, možda umjesto boljih reznih osobina želi napraviti izdržljiviji nož, a možda njegovi kupci više volje deblje oštrice bez obzira na radni učinak pojedinih čalika.

D. Karakteristike čelika Što je to što uopće tražimo u nekim čelicima? Pa eto, tražimo tvrdoću, izdržljivost, žilavost, otpornost na trošenje te držanje oštrine.

Ponekad također tražimo i otpornost na oksidaciju tj. hrđanje.
Otpornost na trošenje (wear resistence): Baš kako naziv kaže, otpornost na trošenje je otpornost određenog čelika na abraziju. Generalno govoreći, količina, tip te raspored karbida u čeliku je to što određuje otpornost na abraziju.
Čvrstoća (strenght): Sposobnost čelika da izdrži određeni teret bez trajnog deformiranja. Za mnoge tipove posla čvrstoča je iznimno bitna. Kada god se reže nešto tvrdo ili se stavlja lateralni stres na oštricu cvrstoća je kritični faktor. Kod čelika čvrstoća je u direktnom odnosu sa tvrdoćom čelika; što je čelik tvrđi to je i čvršči. Imajte na umu da Rockwell test kojim se mjeri tvrdoća čelika mjeri tvrdoću matrice čelika a ne njenih karbida, zato je moguće da mekši čelik sa manjim rezultatom na Rockwel testu ima bolju otpornost na trošenje od nekog tvrđeg čelika. Na primjer S60V na 56 Rc i dalje ima veću otpornost na trošenje od ATS-34 na 60 Rc, dok je pak ATS-34 čvršći.
Žilavost (toughness): Sposobnost čelika da izdrži udarac bez trajnih oštećenja pod kojima mislim na pukotine, chipping i tome slično. Žilavost je očito vrlo bitna kod poslova poput sječenja i cjepanja, no bitna je i kod rezanja materijala kod kojih rezi brid udara u tvrde nečistoće (primjer je karton koji je često pun nečistoća).
Proizvođač će često na račun žilavosti oštrice smanjiti njenu čvrstoću. Generalno govoreći, u rangu tvrdoće u kojem određeni čelik ima dobar radni učinak, povečanjem tvrdoće povećava se i čvrstoća ali se smanjuje žilavost. Ovo nije uvijek nužno točno no možemo uzeti kao generalno pravilo uz koje dolazi pokoja iznimka. Uz to, želim reći da različiti načini toplinske obrade istog čelika kao rezultat mogu imati čelik iste tvrdoće no različitih karakteristika.
Otpornost na koroziju (stain resistance): Sposobnost čelika da odoli hrđanju tj. oksidaciji. Očito je da ova karakteristika može biti vrlo bitna kod korištenja noža u korozivnom okruženju, npr. slanoj vodi. Dodatno, neki materijali su acidni (acid- kiselina) kao npr. hrana (ponajviše voće) pa uzrokuju površinsku oksidaciju koja može dovesti do gubitka oštrine tokom vremena. Ova vrsta oksidacije poznata je kao plemenita hrđa tj. patina. Kod nehrđajućih čelika na otpornost na hrđanje najviše utječe postotak kroma, točnije kroma koji nije povezan u karbide. Što je više kroma povezanoga u karbide to je manje slobodnog kroma što znači bolja otpornost na trošenje ali manja na oksidaciju. Ovisno o sastavu čelika te toplinskoj obradi, dva čelika sa istim postotkom kroma često imaju različitu otpornost na hrđanje.
Držanje oštrine (edge holding): Sposobnost čelika da drži postignutu oštrinu. Mnogi griješe misleći da su drženje oštrine i otpornost na trošenje jedno te isto. To uglavnom nije istina. Držanje oštrine je svojstveno poslu za koji je nož namjenjen,a funkcija je otpornosti na trošenje, čvrstoće i žilavosti. Različiti poslovi zahtjevaju različite karakteristike za držanje oštrine. Rezanje kroz karton koji je pun nečistoća a mekan zahtjeva visoku žilavost zbog toga što su mikro-oštećenja glavni razlog gubitka oštrine. Kod rezbarenja vrlo tvrdog drva čvrstoća je bitan faktor jer je glavni razlog gubitka oštrine preklapanje reznog ruba. Otpornost na trošenje je vrlo bitna kod rezanja vrlo abrazivnih materijala poput npr. tepiha. Kod nekih poslova, npr. kod obrade hrane, otpornost na hrđanje je također bitan faktor jer oksidacija “pojede” rezni rub te smanji oštrinu.
Osim ovih osnovnih karakteristika, postoji još nekoliko koje značajno utječu na radni učinak čelika:
Oštrivost (ability to take an edge): Neki se čelici naoko mogu puno bolje naoštriti od drugih, čak i ako se oštre na potpuno isti način. Zrnastiji tj. čelici sa fino-zrnatom strukturom se lakše oštre od čelika sa grubo-zrnatom strukturom te to može uvelike utjecati na radni učinak. Dodavanje malih količina vanadija je jednostavan način za dobivanje fino-zrnatih čelika. Također, cilj kovanja i toplinske obrade je dobivanje što finijeg zrna, stoga su odabir čelika i način obrade oboje važni za krajni rezultat.
Proizvodni proces (manufacturing process): Čelici sa manje nečistoća imaju bolje karakteristike od onih sa više nečistoća. Čišći čelik će često biti čvršći i žilaviji sa manje uklopina. Kvalitetni proces potreban za dobivanje dobrih čelika mora sadržavati AOD proces (argon-oxygen-decarburization) dok se za još čišće čelike koristi VIM/VAR proces (vacum-induction-melting/vacum arc remelting) poznatiji kao “dvostruko vakumski taljeni” čelik.
Zubatost (edge toothiness): Neki čelici čak i kada su naoštreni kao britva i ispolirani imaju agresivan (nečist, neuredan) rez što je rezultat mikro-seracija koje tvore njihovi karbidi.

E. Koji je najbolji čelik?

Razumjevanje gore navedenih karakteristika dovodi vas i do fundamentalnog razumjevanja samoga čelika te kako izbor određenog čelika utječe na radni učinak. Često postavljeno pitanje je “koji je najbolji čelik za nož?”. Odgovor na ovo pitanje uveliko ovisi o tome koju namjenu čelik ima, kakva mu je toplinska obrada i koji je dizajn oštrice stoga taj odgovor nikada ne može biti jednostavan i potpuno točan. Za ljubitelje oštrica najbolje je uložiti malo vremena u proučavanje karakteristika te elemenata u čeliku jer će jedino tada moći naći “najbolji” čelik za posao koji je potrebno obaviti.
Kada se sve zbroji i oduzme, možete vidjeti kako ove karakteristike mogu utjecati na vaš izbor čelika. Da sa vratim na S60V i ATS-34, često se S60V navodi kao apsolutno superiorniji čelik od ATS-34. Ali S60V je često relativno mekan sa kojih 56 Rc da nadoknadi manjak žilavosti. Čak i u toj “mekanoj” formi izobilje dobro raspoređenih vanadijevih karbida daje mu superiornu otpornost na trošenje naspram ATS-34 pri zadovoljavajućoj žilavosti. Međutim znači li to da je S60V u svemu bolji od ATS-34? Pa, mnogim su korisnicima noževa preklapanje reznog brida i udaranje o tvrđe predmete glavni razlozi gubitka oštrine. Ti će korisnici imati bolje držanje oštrine kod žilavijeg ATS-34 nego mekanog S60V. Korisnik S60V čelika može staviti veći kut oštrenja, no tada će puno izgubiti na reznim osobinama noža.
Sljedeće generalno pravilo koje bih izvukao iz ovoga je:
Znati koje će poslove nož obavljati i biti svjestan točnih razloga gubitka oštrine, te razumjevanje osnovnih karakteristika čelika će vam puno pomoći pri odabiru najboljeg čelika za određeni nož.
Sljedeće ću opisati elemente u čeliku i kako koji utječe na karakteristike istoga. U vašoj potrazi za nožem sa najbojim čelikom, preporučam vam da ispitate proizvođača ili svog majstora koji čelik bi on koristio za određeni nož jer će on uglavnom znati koji čelik će se bolje ponašati za određenu zadaću. Kako sam već napomenuo, kvalitetna toplinska obrada je apsolutno najbitniji faktor izvlačenja maksimuma iz čelika, stoga majstor koji je usavršio toplinsku obradu jednoga čelika može od istoga može napraviti noževe za razne primjene. Nemojte nikada birati čelik samo na račun tablica i teorijskih karakteristika, uvijek istražite koliko ga proizvođać ili majstor može kvalitetno obraditi.

II. Elementi u čeliku

U najjednostavnojoj formi čelik je željezo sa dodatkom ugljika. Ostali elementi dodaju se kako bi čelik dobio drugačije osobine. Slijede najvažniji elementi u čeliku te primjeri čelika koji sadrže te elemente.
Dušik (nitrogen, 7, N): Koristi se kao nadomjestak određenog postotka ugljika. Čelici su takvim inputom otporniji su na koroziju i imaju značajno poboljšana mehanička svojstva. Povećava otpornost na zamor materijala, pridonosi utvrdljivosti te otpornosti na trošenje. Koristi ga Jerry Busse u INFI-u .
Fosfor (phosphorus, 15, P): Nalazi se u malim količinama u svim čelicima, on je u biti zagađivač koji smanjuje čvrstoću.

Krom (chromium, 24, Cr): Dodaje se za otpornost na trošenje i utvrdljivost (sposobnost postizanja veće tvrdoće) te najvažnije za dobivanje otpornosti na koroziju. Čelici sa 13+ % kroma uglavnom se vode kao nahrđajući iako po nekim definicijama čelik mora imati barem 11.5% slobodnog kroma da bi se smatrao nehrđajućim. Bez obzira na ime, nehrđajući čelici također mogu dobiti koroziju ako se ne održavaju. Dodavanje kroma u večim količinama smanjuje žilavost. Krom formira karbide i zato pojačava otpornost na trošenje.

Mangan (manganese, 25, Mn): Važan element u čeliku, mangan pridonosi fino-zrnatoj strukturi, utvrdljivosti, čvrstoći te žilavosti. Također je bitan kod proizvodnje čelika jer smanjuje oksidaciju tokom procesa. Nalazi se u večini čelika osim u A2, L-6 te CPM420V.

Molibden (molybdeum, 42, Mo): Formira karbide, sprečava krhkost te održava čvrstoću na visokim temperaturama. Nalazi se u mnogim čelicima a u većim postotcima (1+ %) čelicima daje karakteristiku utvrdljivosti na zraku (air-hardening). Primjer su A2 i ATS-34.

Nikal (nickel, 28, Ni): Pridonosi žilavosti čelika. Vjeruje se da pridonosi i otpornosti ka koroziju. Nalazi se u L-6 te AUS6 i AUS8 čelicima.

Silikon (silicone, 14, Si): Pridonosi čvrstoći i žilavosti čelika. Kao i mangan, bitan je u procesu izrade čelika.

Sumpor (sulphur, 16, S): Uglavnom nepoželjan element u čeliku, pridonosi strojnoj obradivosti čelika no smanjuje čvrstoću.

Ugljik (carbon, 6, C): Nalazi se u svim čelicima i najvažniji je element za utvrdljivost čelika, pridonosi čvrstoći čelika no smanjuje žilavost. Čelici sa više od 0.5% ugljika poznati su kao visokougljični čelici (high-carbon).

Vanadij (vanadium, 23, V): Pridonosi utvrdljivosti i otpornosti na trošenje. S ugljikom formira karbide koji su tvrđi od svih ostalih karbida. Također pridonosi fino-zrnatoj strukturi čelika što podiže žilavost i omogućuje sposobnost da se rezni rub dovede na vrlo visoku oštrinu. Mnogi ga čelici imaju u malim količinama dok ga M2, Vascowear, CPM T440V te CPM 420V imaju u večim količinama. Glavna razlika između BG-42 i ATS-34 je u dodatku vanadija kod BG-42.

Volfram (wolfram/tungsten, 74, W): Formira karbide i pridonosi otpornosti na trošenje te žilavosti. U pravilnoj kombinaciji sa kromom ili molibdenom daje brzorezne čelike (high-speed steel). Daje najtvrđe karbide nakon vanadija. M2 ga sadrži u večoj količini.

III. Čelici.

A. Karbonski, legirani i alatni čelici:

Ovi čelici su izbor večine kovača i majstora diljem svijeta. Nehrđajući čelici mogu se kovati no postupak je zahtjevan pa nije niti popularan; Sean McWilliams je jedan od poznatijih koji kuje takve čelike. Uz lakšu toplinsku obradu i bolja mehanička svojstva nude i mogučnost diferencijalnog popuštanja kako bi se napravila oštrica tvrdog reznog ruba a žilavih leđa. Ovi čelici će korodirati brže no nehrđajući što ovisi o sastavu samog čelika.
Po AISI sistemu označavanja svi 10XX čelici su ugljični dok su čelici s ostalim predbrojevima legirani; primjer je 50xx serija koja označava kromove čelike.
Po SAE sistemu označavanja, čelici kojima je prva oznaka slovna su alatni čelici; primjeri su W-2, A2 i O1.
Također, postoji i ASM klasifikacija čelika no rijetko se koristi u nožarskoj industriji pa ću nju preskočiti za sada.
Kod ugljičnih čelika zadnje oznake često približno pokazuju udio ugljika tako da 1095 ima ~0.95% ugljika, 52100 ima ~1.0% ugljika a 5160 ima ~.60% ugljika..

D2: Popularno je poznat i kao polu-nehrđajući čelik. Ima relativno visok postotak kroma od ~12%, no ne dovoljno da se klasificira kao nehrđajući čelik. Ima izvrsnu otpornost na trošenje. D2 je žilaviji nego nehrđajući čelici više klase poput ATS-34 no manje nego jednostavniji ugljični i legirani čelici spomenuti ranije. Kombinacija dobre otpornosti na koroziju i čvrstoće te izvrsne otpornosti na trošenje daje izvrstan čelik za mnoge namjene. Bob Dozier je jedan od poznatijih majstora koji ga koristi.

M2: Brzorezni čelik koji ne gubi karakteristike ni pri visokim temperaturama te se zato u industriji koristi u aplikacijama rezanja tvrdih materijala. Malo je čvršći od D2 te ima bolju otpornost na trošenje no vrlo lako korodira. Benchmade ga je koristio kod nekih AFCK (Advanced Folding Combat Knives) noževa.

A2: Izvrstan zrakom-utvrdljivi čelik (air-hardening), čvršći je od D2 i M2 no s manjom otpornosti na trošenje. S obzirom da je zrakom-utvrdljiv ne može se diferencijalno popuštati. Zbog dobre čvrstoće čest je izbor kod borbenih noževa, koriste ga Chris Reeve i Phil Hartsfield.

O1: Vrlo popularan nož kod kovača, na glasu je kao čelik koji oprašta pogreške. Čelik sa izvrsnim držanjem oštrine i žilavosti (doduše manja nego kod 5160) no slabom otpornosti na koroziju. O1 koriste Mad Dog Knives i Randall Knives.

W-2: Relativno čvrst čelik sa dobrim držanjem oštrine zbog 0.2% vanadija. Večina turpija radi se od W1 čelika koji je vrlo sličan

W-2 no bez dodatka vanadija.
10xx serija: 1050, 1060, 1070, 1075, 1084, 1095 itd. Serija čelika koja se često koristi za radne noževe i mačete zbog dobrih mehaničkih osobina te niske cijene. Kako se zadnje oznake povečavaju tako raste postotak ugljika u čelicima, bolja je otpornost na trošenje no manja žilavost. Najpoznatiji predstavnik ove grupe je 1095 čelik koji je postao standard za mnoge proizvođaće. Relativno je čvrst, dobro drži oštrinu i lako se oštri no ima slabu otpornost na koroziju. To je vrlo jednostavan čelik legiran smo sa ugljikom i manganom.

Carbon V: Carbon V je oznaka koju koristi Cold Steel a ne određena vrsta čelika. Uglavnom se radi o 50100-B (oznaka proizvođača bila je 0170-6) čeliku kojeg je proizvodio Camullus te je tada bio vrlo popularan i široko korišten čelik no jedino je Cold Steel od njega napravio cijelu famu.

50100-B (0170-6): Ovo su dvije oznake istoga čelika. Vrlo dobar krom-vanadij čelik sastavom sličan O1 no dosta jeftiniji. 50100-B je u biti 52100 sa udjelom kroma smanjenim za 30% a oznaka -B pokazuje da je dodan vanadij. Po karakteristikama je negdje između 1095 i O1.

L-6: Također popularan čelik kod kovača, iznimno je čvrst sa dobrim držanjem oštrine no podložan je koroziji, jedan od ponajboljih ne-nehrđajućih čelika za noževe ako vam ga nije problem održavati. Jedna anketa iz ’90 godina provedena među poznatijim svjetskim majstorima prikazuje ovaj čelik kao omiljeni odabir za noževe koje sami koriste.

5160: Jedan od najpopularnijih čelika kod kovača i majstora. Koristi se za mnoge tipove noževa no uglavnom one većih dimenzija i/ili za “hard-use” noževe. To je u biti vrlo jednostavan opružni čelik sa dodatkom kroma zbog utvrdljivosti. Ima dobru otpornost na trošenje, dobro držanje oštrine te iznimnu žilavost. Pokazuje dobre karakteristike u širem spektru tvrdoća, tvrđe kaljen kod noževa koj zahtjevaju čvrstoću a mekše ko onih kojima je potrebna žilavost.

52100: Čelik za ležaje, nekada se koristio isključivo kod kovača no s pojavom ovog čelika u flahovima počeli su ga koristiti i majstori koji noževe rade OOČ metodom (obrada odvajanjem čestica). Sličan je 5160 no sa većim udjelom ugljika; bolje drži oštrinu i otporniji je na trošenje no manje je žilav. Popularan izbor za lovačke noževe. Sa porastom popularnosti ovog čelika te usavršavanjem toplinske obrade sve češče se koristi i kod velikih oštrica gdje pokazuje izvrsne osobine. Modificirani 52100 koristi Jerry Busse kod svojih jeftinijih noževa. Ed Fowler također često koristi ovaj čelik.

CPM 10V: Crucible’ov čelik donekle otporan na koroziju, pokazuje izvrsnu otpornost na trošenje te čvrstoću u rangu D2. Izvrstan odabir za oštrice gdje nije potrebna velika žilavost.

CPM 3V: CPM’ov iznimno žilav 3V daje odličnu otpornost na trošenje i relativno dobru otpornost na koroziju no jednom kada počne korodirati korozija se više ljušti nego širi površinski. Kada je potrebna iznimna žilavost i otpornost na trošenje, 3V je dobar izbor.

INFI: Infi trenutno koristi jedino Jerry Busse kod svojih Busse Combat Knives. Umjesto više ugljika (sadrži oko 0.5%) dodana je veča količina dušika. Rezultat je čelik visoke otpornosti na koroziju (u rangu sa D2), iznimno žilav za visoko legirani ingot čelik te sa iznimnim karakteristikama otpornosti na trošenje.

Vascowear: Prilično rijedak čelik sa visokim udjelom vanadija. Težak za obradu pa se više ne proizvodi (podatci kojima ja raspolažem).

B. Nehrđajući čelici

Zapamtite, svi čelici mogu korodirati no sljedeći čelici zbog povećanog udjela kroma od >14% imaju daleko bolju otpornost na koroziju od gore navedenih. Moram navesti da ne postoji univerzalni standard koji određuje potrebni postotak kroma kako bi se čelik klasificirao nehrdajućim; ASM Metal klasifikacija kaže da tu to svi sa >10% kroma, negdje se navode brojevi poput >13%, >14% itd. Po meni bi najlogičnije bilo mjeriti “nahrđavost” po postotku slobodnog kroma a ne ukupnom postotku s obzirom da se, ovisno o ostalim elementima, dio kroma s ugljikom veže u karbide. To je iz razloga što upravo slobodni krom stvara kromov-oksid koji čeliku daje otpornost na koroziju. Ostali elementi također igraju veliku ulogu u otpornosti pojedinog čelika na koroziju.
Zbog toga što se nehrđajući čelici često kale na istu tvrdoću (440C uglavnom oko 57 Rc, ATS-34 oko 59 Rc, S60V oko 56 Rc) bez obzira na proizvođača, donekle je lakše opisati performanse pojedinih čelika te klasa čelika nego kod gornje skupine gdje tvrdoće variraju ovisno o namjeni. Imajte na umu da klasificiranje čelika ponekad previše pojednostavi stvar te bi mnogi čelici prije mjesto našli između određenih klasa. Također, bolja toplinska obrada može bitno poboljšati karakteristike određenog čelika. Znam da se neće svi slagati sa ovakvom grupacijom čelika no nadam sam u nekom generalnom smislu to točno napravio. Pa sljedi:

420 i 420J: Predstavljaju nižu kategoriju nehrđajućih čelika. Vrlo su otporni na koroziju no i vrlo mekani, sa slabom čvrstoćom i malom otpornosti na trošenje. Očekujte brzo gubljenje oštrine kod noževa ovih čelika. Koriste se kod jeftinih noževa zbog lake mašinske obradivosti.

440A te 425M, 420HC, 12C27 i 6A (AUS6): Mogu se kaliti na veću tvrdoću zbog bolje čvrstoće te su otporniji na trošenje no ta otpornost je tek na granici prihvatljivosti. 440A i 12C27 su na vrhu ove grupe te oba imaju OK karakteristike nakon dobre toplinske obrade. 12C27 se vodi kao iznimno čist čelik te sa dobrom toplinskom obradom daje i dobre rezultate. 6A zbog udjela vanadija može dobiti vrhunsku oštrinu no ne ju i zadržati. 420HC kojega Paul Bos obrađuje za BUCK knives daje rezultate usporedive i sa višom klasom nehrđajućih čelika.

Gin-1, ATS-55, 440C, 8A (AUS8): Ova grupa sastoji se od čvršćih čelika otpornijih na trošenje. Generalno govoreći imaju odličnu otpornost na koroziju, iako ATS-55 ovdje ima nešto slabije osobine. 8A zbog udjela vanadija postiže visoku oštrinu no najslabiji je i najmanje otporan na trošenje u ovoj grupi. 440C uz dobru toplinsku obradu daje vrlo dobre rezultate.

ATS-34/154CM, VG-10 i S60V: Teško je generalizirati o ATS34 i 154CM jer su u toliko širokoj uporabi da kvaliteta toplinske obrade dosta varira. Ovi čelici pokazuju karakteristike visoke klase nehrđajućih čelika te vrlo dobro drže oštrinu no nisu posebno otporni na koroziju. VG-10 se može uspoređivati sa ATS-34 i 154CM iako je po svim karakteristikama za dlaku bolji. VG-10 zbog udjela vanadija ima fino-zrnatu strukturu te najbolju oštrivost u grupi. S60V ima daleko najveću otpornost na trošenje no kako se kali na oko 56 Rc relativno je slab u odnosu na ostale čelike u ovoj grupi te će brže izgubiti oštrinu kod poslova koji zahtjevaju čvrst čelik.

BG-42, S90V i S30V: BG-42 ima bolju otpornost na trošenje od svih ranije spomenutih nehrđajućih čelika osim S60V. Čvršći je od ATS34 i otporniji na koroziju. Zbog visoke otpornosti na trošenje može biti zahtjevan za oštrenje. Rijetko se koristi u masovnoj produkciji zbog teške strojne obradivosti. S30V je slabiji u otpornosti na trošenje od S90V (otporniji od BG-42) no prilično je žilaviji i lakši za oštrenje. Unatoč raznim diskusijama mogao bi biti “najbolji” čelik ove grupe zbog izvrsnih performansi, najlakše strojne obrade te najbolje oštrivosti.
Sada malo detaljnije o svakom čeliku:

420: zbog malog udjela ugljika od <0.5% ovaj čelik je vrlo mekan i slabo drži oštrinu. Često se koristi za ronilačke noževe zbog iznimne otpornosti na koroziju, te u nižoj klasi noževa zbog lake strojne obradivosti. Osim za slanu vodu ovaj čelik po meni treba izbjegavati.

420HC: Modificirani 420 sa višim udjelom ugljika i nešto boljim karakteristikama. Paul Bos je na glasu kao majstor za toplinsku obradu ovog čelika koji tada daje i karakteristike usporedive sa 440C.

440A – 440B – 440C: Postotak ugljika te utvrdljivost ide od A (0.75%) do B (0.9%) do C (1.2%). 440C je izvrstan čelik više klase često obrađen na 57 Rc; dosta žilav sa dobrim držanjem oštrine na toj tvrdoći. ’80ih bio vrlo popularan te je često nazivan prvim “superčelikom”, titula koju je ’90ih preuzeo ATS34. Sva tri čelika iz ove grupe dobro odoljevaju koroziji s time da je 440A najotporniji dok je 440C najmanje otporan. 440C je generalno vrlo dobar čelik česte primjene, iako sva tri čelika imaju karakteristike dovoljno dobre za svakodnevno korištenje. Žilaviji je i otporniji na koroziju od ATS-34 no slabiji i sa lošijim držanjem oštrine. Ako vaš nož nosi oznaku “440” uglavnom je riječ o 440A koji je jeftiniji i lako obradiv.

425M – 12C27: Oba su slična 440 seriji. 425M sa 0.5% ugljika često je korišten kod BUCK-a. 12C27 je skandinavski čelik često korišten kod Finskih puukko te Norveških noževa. 12C27 glasi kao dobar čelik, sa pažljivom toplinskom obradom ima vrlo dobre rezultate zahvaljući velikoj čistoći.

6A -8A – 10A (tj. AUS6 – AUS8 – AUS10): Japanski nehrđajući čelici usporedivi sa 440 serijom. 6A koristi Al Mar te je u rangu čelika niže klase pout 420J2. Cold Steel je popularizirao 8A te s njihovom obradom daje bolju žilavost no slabije držanje oštrine od ATS-34. Ovaj je čelik dobar izbor u srednjem rangu čelika poput ATS-55 i Gin-1. A10 ima približno isti udio ugljika kao 440C no malo manje kroma te je stoga malo manje otporan na koroziju no i malo žilaviji. Po karakteristikama je u rangu sa čelicima višeg ranga poput ATS-34. Sva 3 čelika imaju određeni postotak vanadija (koji manjka 440 seriji) koji poboljšava otpornost na trošenje i daje fino-zrnatu strukturu koja pak poboljšava žilavost i omogućuje vrlo visoku završnu oštrinu.

Gin-1 tj. G2: Čelik sa malo manje ugljika, malo više kroma i puna manje molibdena nego ATS34, često su ga koristili Spyderco i Benchmade kod svojih jeftinijih modela. Spyderco je naknadno prešao na ATS-55 i 8A. U globalu dobar čelik za svakodnevnu primjenu.

ATS-34 – 154CM: ATS-34 je ’90ih godina bio najpoželjniji “superčelik” za izradu nehrđajućih oštrica. 154CM je originalna američka verzija ovog čelika no zbog toga što se dugo nije proizvodio mnogi su proizvođaći prešli na Japansku verziju tj. ATS-34. Oglavnom obrađen oko 60 Rc vrlo dobro drži oštrinu i dovoljno je žilav za manje oštrice čak i na toj visokoj tvrdoći. Manje otporan na koroziju od 440 serije. Spyderco, Benchmade te mnogi majstori koriste ovaj čelik. Unatoč popularnoj zabludi, oba se čelika proizvode AOD a ne VIM-VAR procesom.

ATS-55: Donekle sličan ATS-34 no sa dodatkom drugih elemenata i manjkom molibdena ovo je dobar čelik za oštrice no u svemu za dlaku slabiji od ATS34. Zbog manjka molibdena više kroma se veže u karbide pa je i slabije otporan na koroziju od čelika s istim postotkom kroma.

VG-10: Još jedan čelik visoke klase sa udjelom vanadija, ova čelik postiže zavidnu oštrinu te je u svemu za dlaku bolji od 154CM.

BG-42: “Bob Loveless je najavio da prelazi sa ATS-34 na ovaj čelik. Držite ga na oku, brzo će postati popularan unatoč visokoj cijeni i teškoj obradivosti” Bg-42 je donekle sličan 154Cm sa dvije bitne razlike- sadrži dvostruko više molibdena te sadrži 1.2% vanadija što mu daje izvrsno držanje oštrine, uz ostale karakteristike na zavidnom nivou. Trenutno slovi kao jedan od ponajboljih nehrđajućih čelika.

S60V (CPM T440V) – S90V (CPM T420V): Dva čelika koji izvrsno drže oštrinu no može biti teško tu oštrinu postići. Zbog specifičnog načina proizvodnje tzv. “particle metallurgy process” mogu primiti više legirnih elemenata nego čelici rađeni klasičnim metalurškim procesima. Oba sadrže visoki udio vanadija koji pridonosi njihovoj iznimnoj otpornosti na trošenje. Spyderco je tvrdoću S60V čelika spustio na 56 Rc kako bi dobio prihvatljivu žilavost no time je izgubio na čvrstoći. S90V je CPM’ov nasljednik 440V sa manje kroma i gotovo dvostruko vanadija, otporniji je na trošenje i žilaviji od S60V. U biti, vjerovatno ima najvišu otpornost na trošenje kod svih čelika korištenih za izradu oštrica. U rangu sa BG-42 ovo je jedan od ponajboljih nehrđajućih čelika za oštrice iako se rijetko koristi zbog cijene i teške obrade (skuplji i zahtjevniji za obradu od BG-42).

CPM S30V: Najnoviji “superčelik” kojega je proizveo Crucible, namjenjen upravo izradi oštrica. Ovaj čelik daje žilavost u rangu A-2 sa otpornosti trošenje na korak S90V pri razumnoj tvrdoći od 59 Rc. Ove karakteristike čine ga trenutno jednom od najpoželjnijih nehrđajućih čelika.

H1: Čelik kojeg koristi Spyderco a reklamira se kao 100% nehrđajući. Tajna visoke (potpune?) otpornosti koroziji je u njegovom sastavu; sadrži svega 0.15% ugljika koji je zamjenjen postotkom dušika od 1% te visokom količinom nikla (6-8%), silikona (3-4.5%), mangana (2%), molibdena (0.5-1.5%) i kroma (14-16%). S obzirom da je relativno nov nisam našao podatke o karakteristikama ovog čelika.
“400 serija” (400 series stainless): Prije nego je Cold Steel prešao na 8A, mnogi njihovi nehrđajući noževi nosili su ovu oznaku po čemu su ih i mnogi drugi proizvođaći krenuli isto označavati. Koje su točno čelici upotrebljavani za ove noževe nije potvrđeno no nagađe se da se radi najviše o 440A i 440B.

C: Damasticirani čelici

Damasticirani čelik može se raditi iz estetskih i/ili funkcionalnih razloga. Estetski, izbor pravih materijala je vrlo bitan; jedan sjajni čelik te jedan tamniji za izjetkati te dobiti predivne uzorke. Ako proizvođač/majstor želi estetski lijep uradak no bez potrebe za funkcionalnosti može koristiti i nikal koji je vrlo sjajan no nema posebno dobre karakteristike. Drugi faktor koji utječe na izgled je i uzorak spajanja/kovnja. Danas se damask proizvodi u velikom broju uzoraka.
Sljedeći čelici daju svjetle linije:
A. L-6 i 15N20 (Švedska verzija L-6) – udio nikla B. O1 – udio kroma C. ASTM 203 E – udio nikla D. Nikal
Sljedeći čelici daju tamne linije:
A. 1095 tj cijela 10xx serija B. 5160 C. 52100 D. W-2
D. Ostali materijali za izradu oštrica Talonite – Stellite 6k – Boye Dendritic Cobalt tj. BDC: Ove legure kobalta imaju izuzetnu otpornost na trošenje te su praktički potpuno nehrđajuće. Stellite 6k je na tržištu već dugo no zbog visoke cijene proizvodnje te teške obrade rijetko se koristi. Talonite je lakši za obradu te zadnje vrijeme dobiva na popularnosti. David Boye koristi svoj proces ljevanja kako bi dobio BDC, materijal koji je žilav i ima izvrsnu otpornost na trošenje no relativno je slab.
Titanij: Novije legure titanija mogu se kalit na 50 Rc te se polako približavaju upotrebljivoj tvrdoći. Iznimno je otporan na koroziju te je nemagnetični materijal. Ovaj materijal popularan je za skuplje ronalačke noževe a popularizirali su ga Navy SEALs zbog korištenje titanijskih noževa u ronilačkim misijama te kod rada sa magnetski-detoniranim minama. Tygrys knives koristi patentirani lamint čelika i titanija kod svojih oštrica.
Keramika: Mnogi noževi se nude sa keramičkim oštricama. Ove su oštrice uglavnom krhke i teško se oštre u kučnim uvjetima, no izuzetno drže oštrinu. Boker i Kycera rade keramičke noževe. Kevin Mc’Clungcame je napravio verziju keramike koja je mnogo žilavija od prijašnjih, dovoljno žilava da se može koristiti kao oštric noža za večinu reznih zadataka. Izuzetno drži oštrinu i može ju se oštriti.

Dobrodošli na Noževi.rs!

Dobrodošli na sajt koji se bavi isključivo noževima, prodajom i berzom noževa, testiranjem noževa renomiranih brendova, vesti iz ove oblasti gde možete saznati sve o kolekcionarstvu, izradi i alatima za izradu, materijalima, pomoć pri kupovini i sve teme koje se posetioci žele a tiču se noževa.

Pošaljite nam vaše mišljenja i sugestije šta biste želeli da vidite na sajtu. Svaka sugestija biće razmotrena i ukoliko može doprineti razvoju sajta i širenju zajednice ljubitelja noževa, svakako ćemo je prihvatiti!